Zašto početi rano?
Uzmemo li u obzir neurobiološki potencijal za usvajanje jezika u predškolskoj dobi, doprinos ranog učenja stranog jezika kognitivnom razvoju djeteta, stvaranju pozitivnog odnosa prema budućem učenju i vrijednosnog sustava koji promiče širenje vidika prema drugim jezicima i kulturama, postaje jasno zašto učenje stranog jezika vrijedi započeti još u vrtićkoj dobi.
Neurobiološke pretpostavke za usvajanje jezika
Pri usvajanju ili učenju jezika koristimo se dvama različitim kognitivnim procesima koje znanstvenici nazivaju proceduralnom i deklarativnom memorijom1. Za usvajanje materinskog jezika u najvećoj je mjeri zaslužan proceduralni sustav čiji je rezultat nesvjesno, automatsko ovladavanje fonološkim obilježjima i morfosintaktičkim pravilima jezika. Međutim, već s otprilike navršenih pet godina života, proceduralna memorija postepeno se smanjuje, dok djetetu od sedam godina primat u obradi jezičnih podataka preuzima deklarativna memorija koju obilježava učenje jezika, svjesno i eksplicitno znanje leksičkih jedinica i gramatičkih pravila.
Dakle, neurofiziološki mehanizam zaslužan za usvajanje jezika u ranom djetinjstvu, bilo materinskog ili stranog, nakon određenih godina postaje značajno oslabljen. Iako to ne znači da stariji početnici (ovisno o individualnim karakteristikama i vrsti poduke i/ili izloženosti jeziku) ne mogu doseći visoke razine komunikacijske kompetencije na stranom jeziku, svakako znači da će se njihovo ovladavanje tim jezikom odvijati drugačijim neurobiološkim i kognitivnim procesima nego kod male djece. Ukratko, kod starije djece i odraslih učenje stranih jezika gubi obilježja spontanog usvajanja, a poprima značajke eksplicitnog učenja.
Kognitivne prednosti ranog učenja stranog jezika
Kognitivne prednosti ranog učenja stranih jezika uključuju i uspješnije svladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Istraživanja su potvrdila da je učenje stranih jezika povezano s općim školskim uspjehom, odnosno rezultatima na standardiziranim testovima iz drugih područja, uključujući materinskoga jezika. Opsežno istraživanje nedavno provedeno u američkoj saveznoj državi Luisiani pokazalo je da su djeca koja su 3 godine učila strani jezik postizala značajno bolje rezultate od jednojezičnih vršnjaka na testovima iz engleskog jezika, matematike, prirodnih i društvenih znanosti2.
Nadalje, rano učenje stranog jezika razvija komunikacijske kompetencije poput razumijevanja i izražavanja, kao i sposobnost rješavanja problema3, može pojačati kognitivnu kontrolu i metajezičnu svjesnost te stvoriti pretpostavke za olakšano učenje novog stranog jezika.
Izgradnja pozitivnog odnosa prema učenju jezika
Osim kognitivnih prednosti, neobično je važno nastavu jezika u predškolskoj dobi „iskoristiti“ za izgradnju pozitivnog odnosa prema učenju stranih jezika. Neki su stručnjaci čak isticali da bi upravo stvaranje pozitivnog odnosa i motivacije za daljnje učenje trebali biti cilj i rezultat ranog učenja4.
Istraživanja dječjih stavova prema stranom jeziku i motivacije za učenje pokazala su da oni uvelike ovise o uvjetima izvođenja nastave5. Nažalost, često od roditelja čujemo da djeci baš engleski jezik u školi predstavlja opterećenje; susret s novim jezikom otežan je zahtjevima adaptacije na školsku sredinu i smješten u kontekst u kojem djeca učenje jezika često doživljavaju kao samo još jedan, prilično zahtjevan nastavni predmet. Upravo zato učenje stranog jezika u predškolskoj dobi treba djetetu pružiti pozitivno iskustvo sudjelovanja u nastavi bez pritiska ocjena, testova i ispitivanja, u malim grupama koje omogućuju individualni pristup svakom djetetu. Također, predznanje koje će dijete steći učenjem u predškolskoj dobi može mu uvelike olakšati svladavanje nastavnog gradiva iz engleskog u školi te se pozitivno odraziti kako na samopouzdanje tako i na motivaciju za daljnje učenje.
Sustav vrijednosti
Prisustvo roditelja na nastavi na samom ulasku u svijet obrazovanja potiče izgradnju sustava vrijednosti u kojem su komuniciranje na stranom jeziku i odlazak na nastavu visoko rangirani. Na taj se način podržava stvaranje pozitivnih stavova ne samo prema učenju jezika, nego i prema učenju u instituciji općenito.
Također, rano učenje stranog jezika dijete upoznaje s činjenicom da živi u višejezičnom i multikulturnom svijetu, te promiče poštivanje i razumijevanje drugih kultura, naroda, jezika i običaja.
1 Paradis, Michel. A Neurolinguistic Theory of Bilingualism. Philadelphia: J Benjamin, 2004.
2 TAYLOR, C. and LAFAYETTE, R. (2010), Academic Achievement Through FLES: A Case for Promoting Greater Access to Foreign Language Study Among Young Learners. The Modern Language Journal, 94: 22–42.
3 COMMISSION STAFF WORKING PAPER European Strategic Framework for Education and Training (ET 2020) LANGUAGE LEARNING AT PREPRIMARY SCHOOL LEVEL: MAKING IT EFFICIENT AND SUSTAINABLE A POLICY HANDBOOK http://ec.europa.guages/policy/languagepolicy/documents/earlylanguagelearninghandbook_en.pdf
4 npr. Edelenbos, P., Johnstone, R., & Kubanek, A. (2007). Languages for the children of Europe: Published research, good practice and main principles. http://ec.europa.eu/languages/policy/languagepolicy/documents/young_en.pdf
5 Mihaljević Djigunović, J. (2009). Impact of learning conditions on young FL learners’ motivation. In M. Nikolov (Ed.), Early learning of modern foreign languages. Processes and outcomes (pp. 75–89). Bristol, UK: Multilingual Matters